Obavijen pustolovnim i romantičnim legendama, rum je alkoholno piće koje se dobiva destilacijom kaše na bazi melase ili soka šećerne trske. Proizvodi se diljem svijeta, a raznolikost njegovih vrsta je gotovo bezbrojna. Za razliku od viskija, konjaka ili vina, metode proizvodnje ruma nisu regulirane nikakvim međunarodnim zakonima. Za sve podatke o načinu proizvodnje, vremenu dozrijevanja, miješanju sastavnih destilata i aromama odgovoran je isključivo proizvođač. Također, imenovanje ruma nema pravila - primjerice, bilo koji rum može na etiketi imati riječi poput "Extra", "Old", "Superior" i slično. Kako nastaje rum? Naziv rum prvi put je korišten sredinom 17. stoljeća na Barbadosu. Najvjerojatnije se tamo netko dosjetio da se melasa - otpad koji zaostane od proizvodnje šećera iz šećerne trske - fermentira, a potom destilira. U plemenitijim rumovima umjesto melase koristi se svježi, gusti sok od trske zvan "med". Kaša fermentirana kvascem (prirodna - "divlja" ili posebno uzgojena za tu svrhu) destilira se jednom u stupovima ili alembicima (ponekad se obje metode kombiniraju). Rum može i ne mora sadržavati razne dodatke okusu - začine, voćne ekstrakte i karamelu. Sljedeća faza je odležavanje u raznim vrstama hrastovih bačvi (npr. bourbon, rjeđe konjak, viski ili vino) ili u čeličnim spremnicima. Sazrijevanje ruma obično traje od 1 do 10 godina, iako postoje plemeniti rumovi s puno dužim vremenom sazrijevanja. Većina likera dobiva se miješanjem destilata s različitim razdobljima odležavanja, često korištenjem metode "solera" preuzete iz proizvodnje sherryja, odnosno korištenjem jednog od starijih destilata i postupnom zamjenom mlađih.